Priča o speleologiji seže čak do prapovijesnog doba, kada su spelološki objekti tj. špilje i jame postala prva ljudska boravišta koja su služila kao siguran zaklon. 

 

 

U današnje vrijeme, jasno je značenje tih prirodnih fenomena, pa u skladu s tim i njihova zaštita. 

No, da krenemo ispočetka. Speleologija (grč. Spelaion- prirodna podzemna šupljina, Logos – znanost) je znanost koja se bavi prirodnim podzemnim šupljinama – speleološkim objektima. To je skup djelatnosti povezanih s prirodnim podzemnim šupljinama koje obuhvaćaju njihovo otkrivanje, istraživanje, dokumentiranje te zaštitu. 

Speleologiju možemo podijeliti na dva aspekta djelovanja.Prvi je fizički dio koji podrazumijeva pronalazak i fizičko svladavanje speleoloških objekata pošto je svladavanje nemalog broja špilja i jama nemoguć bez određenih vrsta opreme zbog brojnih teškoća koje se znaju naći tamo (hladnoća, uski prostori, veliki vertikalni dijelovi- najveća vertikala u svijetu nalazi se kod nas u jamskom sustavu Velebita i iznosi 500 metara). Drugi aspekt je znanstveni i on obuhvaća dokumentiranje (izrada nacrta, fotografiranje, kartiranje) te brojne znanstvene metode kojima se istražuju postanak speleoloških objekata, sedimenti, mikroklimatološke karakteristike, biologija etc.

Glavna karakteristika speleoloških objekata (prvenstveno špilja i jama) je to da uglavnom nastaje na krškoj podlozi, odnosno na karbonatnim stijenama. One obuhvaćaju 12% svjetske površine i čak 52% Hrvatske u vidu Dinarskog krša. Osim krških špilja i jama, u svijetu nalazimo i špilje u ledu, vulkanskim stijenama, gipsu. Speleološki objekti obuhvaćaju osim špilja (pretežito horizontalni kanali) i jama (pretežito vertikalni) i kaverne, ponore, izvore. 

Ti podzemni krški fenomeni nastali su kemijskim i erozijskim djelovanjem vode kroz više tisuća godina. Špilje i jame su dakle jedni od izuzetnih prirodnih fenomena. Prolazak kroz njih vrlo često možemo nazvati „podzemnim alpinizmom i planinarenjem“ i koja iz nas izmamljuje veliku dozu adrenalina. Osim toga, treba istaknuti sve ljepote koje nalazimo unutra a koje su dostupne samo malom broju ljudi. To su brojni špiljski ukrasi i sedimenti – stalaktiti, stalagmiti, zavjese, saljevi, kaskade i brojni drugi. Odlazak u podzemlje je nešto što si ne može svatko priuštiti, to je najneistraženiji dio na Zemljinoj površini koji je svakako vrijedno pogledati! 

Neki od najdubljih i najduljih speleoloških objekata: 

HRVATSKA

• najdublji: jamski sustav Lukina jama- Trojama -1421 m (Hajdučki kukovi, Velebit)
• najdulji: jamski sustav Kita Gačešina – Draženova puhaljka 20484 m (Crnopac, Južni Velebit) 

SVIJET 

• najdublji: Voronja/Krubera -2191m (Kavkaz, Gruzija/Abhazija)
• najdulji: Flint-Mammoth Cave 590629m (Kentucky, USA)

Tamara Mihoci

Više fotografija speleoloških objekata provjeri u našoj foto galeriji!