Druga biospeleološka ekspedicija – Pelješac 2019 je završena 1. svibnja, a sada nakon preliminarne obrade uzoraka možemo objaviti i prve rezultate.

Terenska istraživanja smo proveli kroz tri termina: 13. – 21. studeni 2018., 25. ožujak – 7. travanj i 19. travanj – 1. svibanj 2019. U prva dva termina cilj je bio pronaći što veći broj speleoloških objekata na području cijelog Pelješca, odabrati one s najpogodnijim staništima za podzemnu faunu, napraviti preliminarno biospeleološko istraživanje i odrediti posebno zanimljive objekte. Na trećem i glavnom terminu smo se fokusirali na ciljano prikupljanje faune i speleološko istraživanje novih objekata.

Posjetili smo 45 jama i špilja, ali u 1 nismo ušli zbog neugodnog mirisa otpada koji se širio iz ulaza. Na žalost, logika „smeće koje ne vidim ne postoji“ koju posvuda susrećemo. Fauna je sakupljana u 40 objekata, a topografski smo ih snimili 26. Iako većina istraženih objekata nije impresivnih dimenzija, fauna koja u njima živi je i više nego nadoknadila eventualnu nezanimljivost nekih objekata.

Što se tiče špiljskih jednakonožnih rakova, Pelješac je najbogatije područje u Hrvatskoj. Poluotok naseljava 7 vrsta potpuno prilagođenih na život u podzemlju (troglobionti). U Jami u Kučinama je pronađena do sada nezabilježena vrsta iz roda Haplophthalminae. Pronađena je samo 1 ženka i Jamu u Kučinama ćemo morati nastaviti posjećivati kako bi sakupili i dodatne primjerke i mužjaka za znanstveni opis vrste.

Sakupljeno je 20-tak različitih svojti špiljskih pauka od kojih su većina troglobionti. Barem 4 svojte su nove za znanost, a detaljnijom analizom taj će se broj gotovo sigurno povećati. Najzanimljiviji objekt je Crno jezero sa 4 troglobionta.

Preliminarnom analizom striga ustanovilo se prisutstvo dvije troglobiontne vrste na poluotoku. Prva pripada rodu Lithobius, vrstama najbrojnijem rodu striga, a dosad nije zabilježena u Hrvatskoj. Radi se o potpuno slijepoj vrsti bez pigmenta, a rezultati će biti objavljeni u sklopu znanstvenog rada koji je u pripremi. Druga pripada rodu Eupolybothrus, također vrlo troglomorfnoj vrsti, ali je sakupljen neodrasli primjerak i potrebno je daljnje uzorkovanje da se sa sigurnošću utvrdi vrsta.

Molekularne analize skokuna su identificirale novu vrstu roda Verhoeffiella.

Nalazi kornjaša su nas posebno razveselili!

U Mladenovoj jami je pronađen novi rod iz porodice Leiodidae. Na ekspediciji je sakupljen 1 mužjak, a prije par dana je nakon 4 ponovna posjeta pronađeno još nekoliko primjeraka. U Mladenovoj jami je pronađen i novi trčak (Coleoptera, Carabidae, Trechini), 1 juvenilna ženka. Moguće da se radi i o novom rodu. Za opis treba naći mužjaka i još koji primjerak, a sakuljeni primjerak će ići na DNA analizu.

Iz roda Graciliella (Coleoptera, Leiodidae, Leptoderini) je sakupljen 1 mužjak u Jami u Grudama. Riječ je o prvom nalazu tog roda na Pelješcu, a za opis vrste će biti potrebno pronaći dodatne primjerke. Zanimljivo je da je na Korčuli nedavno isto pronađen 1 primjerak tog roda. Usporedba ta dva nalaza će biti moguća kada se na Korčuli sakupi dodatni primjerak za DNA analizu.

Diljem poluotoka je nađeno puno primjerka vrste Troglamaurops cf. leptoderina (Coleoptera,Staphylinidae, Pselafinae). Do sada je vrsta bila poznata samo s jednog nalazišta kod Janjine. Unutar roda Troglamaurops je u zadnje vrijeme otkriveno više novih vrsta, pa očekujemo i neko iznenađenje među sakupljenim primjercima.

Nakon više godina istraživanja se sakupilo dosta primjeraka roda Bathyscidius. S lokaliteta kod Janjine je opisana podvrsta Bathyscidius tristiculus tristiculus (Coleoptera, Leiodidae, Leptoderini). Ti nalazi će pomoći da se završi rad s opisom nove vrste koji se jako dugo sprema, a nije ga bilo moguće završiti radi nedovoljno prikupljenog materijala.

Podzemna fauna Pelješca je tek počela otkrivati svoje tajne i biospeleološka istraživanja su daleko od završenih. Navedeni rezultati će se sigurno upotpuniti nakon detaljne znanstvene obrade koja slijedi, a nas veseli nas što ćemo nastaviti istraživati ovo posebno područje.

Na ekspediciji je sudjelovalo 27 biospeleologa i speleologa, od kojih 5 iz BiH, Srbije i Crne Gore. Uz HBSD i Breganju kao organizatore, istraživanju su se pridružili članovi klubova: Speleološki klub Ozren Lukić, Speleološko-alpinistički klub Ekstrem, SO HPD Željezničar, Ponir, Biospeleološko društvo Crne Gore i Akademski speleološko-alpinistički klub. Zahvaljujemo se svim sudionicima na pomoći i druženju i veselimo se suradnji na nastavku istraživanja.

Hvala SO HPD Sniježnica na informacijama o speleološkim objektima na području Stona i domaćem stanovništvu na pomoći i suradnji na terenu. Bez njih bi broj od 45 posjećenih speleoloških objekata bio znatno manji. Puno hvala nogometnim klubovima Putniković i Faraon koji su nam omogućili smještaj u svojim prostorijama!

Ekspedicija je ostvarena uz materijalnu pomoć Hrvatskih voda, Dubrovačko-neretvanske županije, Jame Baredine i Zmajske pivovare.

Hvala donatorima bez čije pomoći istraživanja ne bi bilo moguće provesti na ovoj razini i večernja druženja ne bi bila jednako ugodna!