Priča o speleologiji seže čak do prapovijesnog doba, kada su speleološki objekti, tj. špilje i jame postali prva ljudska boravišta koja su služila kao siguran zaklon.
U današnje vrijeme, jasno je značenje tih prirodnih fenomena, pa u skladu s tim i njihova zaštita.
No, da krenemo ispočetka. Speleologija (grč. Spelaion- prirodna podzemna šupljina, Logos – znanost) je znanost koja se bavi prirodnim podzemnim šupljinama – speleološkim objektima. To je skup djelatnosti povezanih s prirodnim podzemnim šupljinama koje obuhvaćaju njihovo otkrivanje, istraživanje, dokumentiranje te zaštitu.
Speleologiju možemo podijeliti na dva aspekta djelovanja. Prvi je fizički dio koji podrazumijeva pronalazak i fizičko svladavanje speleoloških objekata pošto je svladavanje nemalog broja špilja i jama nemoguće bez određenih vrsta opreme zbog brojnih teškoća koje se znaju naći tamo (hladnoća, uski prostori, veliki vertikalni dijelovi – najveća vertikala u svijetu nalazi se kod nas u jamskom sustavu Velebita i iznosi 500 metara). Drugi aspekt je znanstveni i on obuhvaća dokumentiranje (izrada nacrta, fotografiranje, kartiranje) te brojne znanstvene metode kojima se istražuju postanak speleoloških objekata, sedimenti, mikroklimatološke karakteristike, biologija itd.
Glavna karakteristika speleoloških objekata (prvenstveno špilja i jama) je to da uglavnom nastaju na krškoj podlozi, odnosno na karbonatnim stijenama. One obuhvaćaju 12% svjetske površine i čak 52% Hrvatske u vidu Dinarskog krša. Osim krških špilja i jama, u svijetu nalazimo i špilje u ledu, vulkanskim stijenama i gipsu. Speleološki objekti, osim špilja (pretežito horizontalni kanali) i jama (pretežito vertikalni), obuhvaćaju i kaverne, ponore i izvore.
Ti podzemni krški fenomeni nastali su kemijskim i erozijskim djelovanjem vode kroz više tisuća godina. Špilje i jame, dakle, jedni su od izuzetnih prirodnih fenomena. Prolazak kroz njih vrlo često možemo nazvati „podzemnim alpinizmom i planinarenjem“ i koji iz nas izmamljuje veliku dozu adrenalina. Osim toga, treba istaknuti sve ljepote koje nalazimo unutra, a koje su dostupne samo malom broju ljudi. To su brojni špiljski ukrasi i sedimenti – stalaktiti, stalagmiti, zavjese, saljevi, kaskade i brojni drugi. Odlazak u podzemlje je nešto što si ne može svatko priuštiti, to je najneistraženiji dio na Zemljinoj površini koji je svakako vrijedno pogledati!
Neki od najdubljih i najduljih speleoloških objekata:
HRVATSKA
- najdublji: jamski sustav Lukina jama – Trojama: -1.421 m (Hajdučki kukovi, Velebit)
- najdulji: jamski sustav Kita Gačešina – Draženova puhaljka: 20.484 m (Crnopac, Južni Velebit)
SVIJET
- najdublji: Voronja/Krubera: -2.191 m (Kavkaz, Gruzija/Abhazija)
- najdulji: Flint-Mammoth Cave: 590.629 m (Kentucky, USA)
Tamara Mihoci
Više fotografija speleoloških objekata provjeri u našoj foto galeriji!